HKUD „Vladimir Nazor” Sombor

  • Povećaj slova
  • Resetiraj
  • Smanji slova

NESTAT KO KAMFOR

U svojoj knjizi “Rječnik govora bačkih Hrvata”, Ante Sekulić pominje izreku “Nesto ko kamfor iz bočice”. Nju je zabilježio u Somboru, godine 1956. Izreka se odnosi na osobu koja je nenadano i neprimjetno otišla ili pobjegla.

Danas se ova izreka u Somboru više ne čuje, a bit će da bi je malo tko i razumio. To je zato što više ni jedno kućanstvo ne posjeduje bočicu kamfora, kamfor se više ne može kupiti u ljekarnama te su ljudi uglavnom zaboravili čemu je kamfor uopće i služio.
A prije jednog stoljeća kamfor je bio jedan od najvažnijih kućnih lijekova, koji ste mogli upotrebljavati bez dopusta od strane liječnika (i bez liječničkih troškova). Nešto poput današnjeg Aspirina i Bensedina.

Podsjetit ćemo se na kamfor, i na njegovu medicinsku uporabu.
Kamfor se dobiva iz kore i stabla drveta kamforovca (Cinammomum camphora), koje raste u tropskim krajevima Azije (na otocima Borneo i Tajvan). To je tvar meka poput vosak, bezbojna, skoro providna. Ima snažan, ugodan miris. Iako su mu točke taljenja i ključanja visoke (175 odnosno 204 stupnjeva Celzija), kamfor već na sobnoj temperaturi jako isparava. Zato, ako se drži na otvorenom ili u slabo zatvorenoj bočici, brzo će ishlapjeti i nestati. Otuda i izreka.

Kemijska formula kamfora je C10H16O. Za one koji vole kemiju, kamfor je jednostavno: 1,7,7-trimetilbiciklo[2.2.1]heptan-2-on. Danas se veći dio kamfora proizvodi umjetno (preradom terpentina) i važna je sirovina u kemijskoj industriji.
Kamfor ima niz korisnih medicinskih svojstava. Kada se utrlja u kožu, izaziva osjećaj hlađenja, i umanjuje bol u mišićima i zglobovima. Također otklanja svrab, a dobar je i za manje opekline.

Mirisanje kamfora (to jest udisanje njegovih para) ublažava kašalj i smanjuje simptome prehlade. Smatralo se da umiruje živce (posebice u žena), liječi vrtoglavicu te da je od pomoći i prilikom lakših srčanih napada.  
Sve u svemu, kamfor je u svoje vrijeme bio lijek za većinu “običnih” zdravstvenih tegoba. Zato je posjedovanje bočice kamfora (naročito na salašima!) bilo od velike vrijednosti i omogućavalo je da se lakše bolesti liječe bez odlaska kod liječnika i bez kupnje skupih lijekova.
Pomenimo, kao zanimljivost, da osušeni ružmarin sadrži oko 20% kamfora.

Ako je tako dobar, zašto se kamfor više ne primjenjuje?

Zato što je otrovan. I zato jer su u međuvremenu uvedeni mnogi bolji i učinkovitiji lijekovi.

Ako se kamfor unese u tijelo preko usta, onda već 2-3 grama dovodi do težeg otrovanja, a negdje oko 4 grama može izazvati smrt. Trovanje se očituje u neurološkim tegobama (na primjer napadima padavice), otežanom disanju, a strada i jetra. Kada se kamfor utrljava u kožu mora se osobito paziti da na tom mjestu nema rane jer bi preko nje kamfor mogao prodrijeti u tijelo i izazvati trovanje.

Zbog ovih loših svojstava, uporaba kamfora u ljekarništvu se postupno smanjivala, a negdje  polovicom prošlog stoljeća bila je i zabranjena. A kao što smo već rekli, pronađeni su bolji i bezopasniji lijekovi kao zamjena za kamfor.

*   *   *   *   *
Ovdje bismo naš članak mogli i završiti. Međutim, o kamforu vrijedi znati još i sljedeće.

Od najstarijih se vremena u nekim zemljama kamfor koristi kao začin. U Kini, Indiji i drugdje prave se razni slatkiši, pa čak i sladoled, u koji se dodaje kamfor. U Indiji, hinduisti obilato primjenjuju kamfor u religijske svrhe. Između ostalog, oni u svojim hramovima pale kamfor, a njegov plamen smatraju svetim.

Ivan Gutman

 

Čitajte AKTUELNO
i
nternet izdanje




Sva prava zadržana.    (c)2011   HKUD "Vladimir Nazor" Sombor